Prirodni fenomen, pronađen u okolici Trebinja, tačnije iznad naselja Aleksina međa, dio je priče o krškom pejzažu Bosne i Herecegovine. Do sada javnosti nepoznat i medijski nepopraćen, kamene oči, skriven je primarno od građana BiH, ali i od turista. Za ovaj lokalitet se veže jedna jako interesantna priča koja može svoje mjesto naći i u udžbenicima.
Brzi linkovi
Kako su otkrivene Kamene oči?
Naime, Kamene oči je otkrio trebinjski arheolog Đorđije Odavić istražujući gradine.
U prostranstvima krečnjačkih stijena, arheolog je primjetio Kamene oči i kako i sam kaže, posebnu dozu mističnosti daje činjenica da ih možete uočiti samo iz određenog ugla.
Kamene oči kriju još mnogo toga..
Što ovu priču čini još zanimljivijom, u “oči” je moguće i ući, odmoriti se i uživati u pogledu.
U unutrašnjosti “očiju” pronađena je i stolica koja je, kako arheolozi smatraju, oblikovana od strane čovjekove ruke čak u neolitu (kameno doba).
U ljudskoj prošlosti je bilo od velike važnosti na kojoj visini se nalazite, jer što ste više pozicionirani u odnosu na okolinu, bolje kontrolišete prostor.
Ova stolica je i dokaz te teorije.
Ova priča ne prestaje da fascinira!
Zamislite da sjedeći u nekim “Kamenim očima” gledate u prostranstvo koje ima svoju historiju godinama i godinama unazad.
Sve ono što vidite, je dio prastarog okeana koji se zvao Tetis. Dokaz da je priča istinita stoji u činjenici da je krš sa ovog područja nastao taloženjem sedimenata na dnu mora, a u blizini Kamenih očiju pronađen je i zub manjeg morskog reptila koji se nekada kretao prostranstvima prastarog Tetis okeana.
Pogled u prošlost
To znači da gledajući iz pozicije čovjeka iz kamenog doba, sjedeći u “Kamenim očima”, možete zažmiriti i zamisliti da je prostranstvo koje gledate prije 120 miliona godina bilo okean u kojem su plivale razne vrste čudnovatih reptila.
Dodatni savjeti
Ukoliko se odlučite za posjetu ovom čudnovatom lokalitetu, u okolini možete posjetiti i Gradinu na Kučinom brdu koja je zapravo zidina građena od kamena bez ikakvog veziva, kao i tvrđavu Strač iz Austro-ugarskog perioda.
Autor ovog teksta je putovaoBiH. Za bilo kakvo preuzimanje sadržaja potrebno je zatražiti odobrenje.
