Stolac je mali grad nedaleko od Mostara. Možda još uvijek nedovoljno popularan iako to zaslužuje. Zapamtite ove riječi, od 2022 godine svi putevi će voditi u Stolac ili kroz Stolac i grad će doživjeti potpunu afirmaciju, onako kako to i zaslužuje. 2022 godine će konačno biti završena cesta koja će ovaj grad u BiH povezati za bosanskohercegovačkim morem, gradom Neumom. Svakako da je izgradnja ove ceste izuzetno bitna za Neum, jer je sve ove godine bio praktično odsječen od ostatka države i jedni unutar državni pristup je bio kroz Svitavu, ali defintivno najvažnija će biti za Stolac. Grad koji sa sobom nosi toliko historije i toliko priča da bi se o njima moglo pisati i pričati danima.
Brzi linkovi
Ovaj članak je posvećen najbitnijim mjestima u Stocu i ovdje ćete naći sve najvažnije informacije za posjetu Stocu.
Naravno, sve lokacije se nalaze i na karti BiH naše putovaoBiH interaktivne mape BiH. To je dodatna sigurnost prilikom posjete i pomoću nje ćete uvijek znati da li se nalazite na pravom putu.
Vodič kroz Stolac će se odnositi na priču o Badanj pećini u kojoj je potvrđen život još prije 15.000 godina, zatim najvećoj i najvrijednijoj nekropoli stećaka u BiH koja je pod zaštitom UNESCO svjetske baštine – Radimlje, drevnom Ilirskom plemenu Daorsa koji su još od četvrtog stoljeća prije nove ere nastanjivali prostor Stoca, do priče o Starom gradu Vidoškom, o tome kako je jedan od najpoznatijih književnika Bosne i Hercegovine, Mehmedalija Mak Dizdar ustvari iz Stoca, grobu Moshe Danona i kako svaka stolačka ćuprija ima svoju nevjerovatnu priču.
Naravno, pored čudesne historije koja se može pričati danima, izdvojit ćemo i najljepše krajolike Stoca.
Stolac, pogled u prošlost
1. Badanj pećina
Priča o cjelokupnoj historiji Stoca, a i cijelog ovog prostora, počinje u Badanj pećini. Nalazi se u selu Borojevići, oko šest kilometara zapadno od Stoca.
Prema istraživanjima arheologa, pronađeni crteži u pećini Badanj datiraju još od starijeg kamenog doba. Kako su se ljudi u prošlosti u većini slučajeva pozicionirali u blizini riječnih tokova, tako je i nekadašnje pleme odlučilo da se skrije u pećini 45 metara daleko od korita rijeke Bregave.
2. Daorson – kako su Iliri zvali Stolac
Daorsoi ili Daorson, u naše vrijeme poznat kao Stolac je ustvari bio glavni grad Ilirskog plemena Daorsa koji su poprimili kulturu drevnih helena.
Nalazi se 5 kilometara od centra Stoca i najzapadnjije je nalazište helenističke kulture. Vjeruje se da je Daorson bio megalitski grad i jedan od prvih tih razmjera, pa čak i da je ličio na grčku Mikenu.
Daaorson je izgrađen od tri cjeline.
Prva i najbitnija svakako jeste tvrđava, akropola koja je bila opasana kiklopskim zidinama, od golemih kamenih blokova sličnim onima u Mikeni u Grčkoj.
U njoj su bili smješteni svi važniji upravni, javni i vjerski objekti.
Druga cjelina je planski organizovano naselje koje je izgrađeno nakon akropole i naziva se Zaravan Banje.
Moguće je pronaći ostatke naselja sa trgovima, kao i dvije gradske cisterne. Prilično fascinatno kada se uzme u obzir vrijeme nastanka, zar ne?
Treća i posljednja cjelina nekadašnjeg najvećeg i najjačeg grada na ovim prostorima je Greben. Stepenicama dugim 100 metara od obale rijeke Radimlje je bio povezan sa akropolom na vrhu.
Od interesantnih nalazišta se naročito izdvaja bronzana kaciga ukrašena likovima grčke mitologije: Afrodite, Nike, Pegaza. Pored toga, najbitnije najbitnije nalazište je kovaonica novca sa pratećim alatima.
Na pronađenim kovanicama je uklesano ime Daorson, što je značilo da je Daorson bio nezavisan kao i da je imao razvijeno zanatstvo, kulturu i trgovinu.
Na ruševinama grada Daorsona nikada nije nastalo novo naselje. Danas na pustom području nekadašnjeg grada Daorsona nalaze kamene ruševine kao i brojni spomenici koji sami od sebe pričaju priču.
3. Stari grad Stolac – Vidoški
Vidovski ili Vidoški, u Vidovom polju, je stari grad u Stocu za koji se vjeruje da je ime dobio po rijeci Vidoštici, odnosno, današnjoj Bregavi.
Nacionalni je spomenik BiH. Grad potiče još iz vremena Rimljana i predstavlja obrambeni objekat koji po svojoj veličini spada u red najvećih bosanskohercegovačkih gradova.
Na mjestu današnjeg Stoca, nalazio se antički municipijum Diluntum što dodatno potvrđuje uticaj Rimljana na ovim prostorima.
Municipijumima su se nazivali gradovi drugog reda, odnosno gradovi koji nisu imali rimsko državljanstvo i imali su vlastitu samoupravo, ali su koristili latinsko pravo pa su samim tim postali dio rimske vlasti.
4. Radimlja
Nekropola Radimlja je najznačajnija nekropola stećaka u BiH i nalazi se tri kilometra zapadno od Stoca. Nekropola se sastoji od 133 stećka koja pričaju priču o srednjovjekovnoj Bosni i Hercegovini.
Ukoliko neko nije upoznat, stećci su srednjovjekovni nadgrobni spomenici, a potiču od riječi stajati. Na stećcima su pretežno oslikavani motivi tadašnjeg života. Vjeruje se da ih na tlu Bosne i Hercegovine ima i do 70.000.
Specifičnost nekropole Radimlja kod Stoca jeste u tome što je moguće pronaći stećke različitih formi i oblika. Neki od njih su u obliku ploče, neki u obliku sanduka, ali i u obliku sarkofaga i križa. Na motivima se nalaze križevi kao i ljudske i životinjske figure.
Ono što ovu nekropolu razlikuje od drugih jeste muška figura sa uzdignutom rukom i velikom šakom i prstima ili što bi rekao Mak Dizdar u zbirci pjesama Kameni spavač: “Ova ruka kaže ti da staneš, I pomno pogledaš na svoje ruke, Ona te poziva da odahneš, I zamisliš se nad svojim rukama“
Također, na nekim od stećaka je moguće i pronaći tekstove napisane na starom bosanskom pismu, Bosančici.
Stolac, grad mostova i zanimljivih priča
5. Inat ćuprija
Smatra se najstarijim mostom u Stocu, a 70-tih godina prošloga vijeka dobila ime Inat ćuprija. Pored ove ćuprije nalazi se vodenica, džamija, kafana i hamam. Izgrađena je u XVII vijeku.
Nesimetričnog je izgleda, jedan luk se završava na obali, a drugi u koritu rijeke, ali to nije slučajno. Evlija Čelebija u svojim putopisima spominje legendu koja kaže da su se graditelji na ova način htjeli osvetiti tadašnjem uzurpatoru na vlasti u Stocu.
Naime, upravo se završavala gradnja donje ćurpije za bega stolačkog. Prije nego što su radovi bili gotovi bega pozvaše da sa svojim vojnicima ide u Anadoliju kako bi pomogao u odbrani.
Odsustvo bega na vlasti je iskoristio uzurpator pod imenom Trtak, koji kada je vidio kako je lijepa donja begova ćuprija, iz inata, graditeljima naredio da njemu naprave još ljepšu i od begove “okatiju” ćupriju. U strahu da će izgubiti život, graditelji odlučiše da poslušaju Trtka i da mu sagrade ćupriju.
Međutim, prilikom gradnje su u inat uzurpatoru smislili način kako da mu se osvete. Napravili su ćurpiju koja je “okatija” nego begova, kako je Trtak i želio, ali je svako oko bilo drugačije, heravo (krivo). Iz inata naređeno, za inat i načinjeno!
6. Most Sare Kašiković
Most ljubavi, kako je prozvan nalazi se na desnom kraku Bregave. Most je prilično mali i vrlo jednostavan, sa jednim lukom, koji krije jednu ugrađenu proćicu gdje je čirilićnim pismom napisano da je to most Sare Kašiković, kao i da je godina gradnje 1896.
Sara je bila poznati stolački ugostitelj, a most je izgradila u čast svoje nesretne ljubavi. Velika Sarina ljubav bio Salko Buzaljko čija je obitelj imala mlinove na drugoj strani Bregave.
Kako sredina nije odobravala njihovu vezu, Salko bi krišom, gazeći Bregavu kad je plitka ili plivajući kad je duboka, posjećivao Saru sve dok ga jedne noći nabujala rijeka nije odnijela.
U velikoj tuzi i kao omaž njihove ljubavi, Sara je platila da se napravi most na mjestu njegovog utapanja.
7. Ćuprija u Begovini
Ovaj most je najmanji od 3 kamena mosta u Stocu. Izgrađen je od strane moćne begovske porodice kapetana Rizvanbegović koja se u Stolac preselila iz Vidoškog grada i sebi sagradili mjesto za život uz korito rijeke Bregave.
Veći broj sagrađenih kuća Rizvanbegovića je bio sa desne strane Bregave, ali su se vremenom počeli širiti i na lijevu stranu rijeke. Zbog toga se vremenom pokazala potreba za gradnjom mosta i tako je krajem VIII i početkom XIX stoljeća sagrađena ćuprija u Begovini. Upravo po porodoci Rizvanbegović ovaj dio grada se i zove Begovina.
Priroda i Stolac, neraskidiva veza
8. Bregava
Pri pomisli na Hercegovinu, vjerovatno prvo što vidite jeste krš, ali ne dajte da vas to zavara. Vodno bogatstvo ovog prostora je neprocjenjivo. I Stolac ima svoju rijeku, zove se Bregava.
Prolazi kroz Stolac i lijeva je pritoka Neretve. Najzanimljivija priča o Bregavi se veže za djelo Mehmedalije Maka Dizdara, pjesma o životu i smrti pod nazivom Modra rijeka.
Šetajući kroz Stolac, na Bregavi ćete naići na mnogobrojne vodenice, vodopade i slapove, a postoji i nekolicina uređenih plaža za kupanje.
9. Vodopad Provalije
U mjesecima nešto višeg vodostaja, Bregava na mnogo lokacija pravi slapove i vodopade. Jedan od najljepših prizora je svakako vodopad Provalije.
Mali dašak Tajlanda u Stocu, vjerovali ili ne. Na mjestima gdje voda udara od tlo, možete se osježiti u tirkiznoj vodi koja je sudeći prema obilju flore i faune, jako čista.
10. Vodopad Pjene
Stolac ne prestaje da zapanjuje svojom ljepotom. Iz Stoca, prema gradskom kupalištu, naići ćete na predovni vodopad pod nazivom Pjene, također idealan za osvježenje u vrećim danima.
